01.12.2022.

U sklopu projekta LIFE BEAVER održana radionica „Suživot s dabrom“

Objavljeno u kategorijama: Novosti, Zaštita okoliša i zaštita prirode

IMG 6862


U utorak, 29.studenog u Koprivnici je održana radionica pod nazivom „Suživot s dabrom“ u sklopu projekta LIFE BEAVER koju su organizirali Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije. Na radionici je raspravljano o svim aspektima koji su vezani za život dabrova u staništima na području županije.

Skup je uvodno pozdravio zamjenik župana Ratimir Ljubić  koji je izrazio je zadovoljstvo što se ovakva radionica održava na području Koprivničko-križevačke županije te da se nada da će ona pridonijeti rješavanju problema koje dabrovi uzrokuju na poljoprivrednim usjevima, trajnim nasadima te cestovnoj, vodnoj i željezničkoj infrastrukturi u Koprivničko-križevačkoj županiji i da će pridonijeti pronalasku načina za najbolji suživot dabra i čovjeka.

Sudionici radionice bili su predstavnici Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, lovačkih udruga i nekoliko JLS-a s područja KKŽ, Hrvatskih željeznica, privatnih šumoposjednika, Javnih ustanova za zaštitu prirode Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije te predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Koprivničko-križevačke županije.

IMG 6721


 U radnom dijelu radionice predstavljene su aktivnosti projekta LIFE BEAVER, dabar kao vrsta, kronologija projekta DABAR U HRVATSKOJ te utjecaj dabra na stanište. Navedene teme prezentirali su predstavnici Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Marijan Grubešić, dr.sc. Linda Bjedov, doc.dr.sc. Marko Vucelja.

Ukazano je na činjenicu  da je dabar najveći europski glodavac i da je njegov život povezan s kopnenim vodama i vlažnim staništima. Također je napomenuto da on svojim aktivnostima koje se odnose na izgradnju nastambi i rušenje stabala u nekim slučajevima pridonosi biološkoj raznolikosti područja te pruža povoljne uvjete za život mnogim drugim vrstama, a u nekim slučajevima te aktivnosti imaju neželjene štetne posljedice. To se odnosi na štete koje čini na poljoprivrednim površinama, usjevima i nasadima te u šumama, na cestama ili izgradnjom brana koje uzrokuju i poplave.

U izlaganjima je napomenuto da je dabar vrsta koja je na našim područjima nestala krajem 19.stoljeća, ali je u okviru projekta DABAR U HRVATSKOJ koji je započeo 1996.godine ponovo vraćena, reintroducirana u Hrvatsku i to na lokaciju Žutica – Pleso, Žutica - Česma, Česma – Velika i u našu županiju na lokaciju Legrad rukavci Drave gdje je ispušteno ukupno 29 jedinki u razdoblju od 30.10.1997 do 23.12.1997. Rezultat ispuštanja navedenih jedinki je ponovno stvaranje populacije dabrova te njegovo uspješno razmnožavanje i proširivanje ne samo u Hrvatskoj već i u susjednim zemljama Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Austriji, Mađarskoj u koje su oni iz Hrvatske doplivali rijekama.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede prisutne su upoznali sa zakonskim propisima vezanim za dabra. Napomenuli su da je u visokoj fazi izrade Plan gospodarenja dabrom u Hrvatskoj te da će se njime dati preporuke, mišljenja i izvješća o gospodarenju dabrom te dati smjernice za donošenje novih ili izmjene važećih propisa.

IMG 6907


Ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije Željka Kolar, predstavila je zaštićena područja i područja ekološke mreže Natura 2000 u Koprivničko-križevačkoj županiji te je ukazala na činjenicu da su populacije dabrova uočene ne samo na lokaciji na kojoj su ispušteni već i na brojnim drugim lokacijama zaštićenih i Natura 2000 područja u Koprivničko-križevačkoj županiji te se nada da će Plan gospodarenja dabrom dati nove smjernice za gospodarenje i bolji suživot s dabrom.

Na kraju radionice održan je rad po grupama te su prikupljeni inputi i predložene su smjernice i mjere koje bi mogle pridonijeti boljem suživotu čovjeka i dabra.

Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode KKŽ

Služba ureda župana


Pročitano 208 puta