prostorima Županijske uprave održan je radni sastanak predstavnika Županije, Mreže regenerativne poljoprivrede Hrvatske (REG-NET Hrvatska) i SUMA-e Udruge za održivi razvoj, posvećen mogućnostima razvoja i snažnije primjene regenerativnih i konzervacijskih poljoprivrednih praksi na području županije kao oblik zelene tranzicije.

Uime Županije sastanku su prisustvovali zamjenik župana Mario Rajn, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu, vodno gospodarstvo, zaštitu okoliša i zaštitu prirode, viši savjetnik-specijalist za poljoprivredu, ruralni razvoj i turizam Denis Maksić, viša savjetnica za šumarstvo, lovstvo i prirodne nepogode Snježana Babok Grgić te viša stručna suradnica za poljoprivredu i ruralni razvoj Martina Horvat.

Mrežu regenerativne poljoprivrede Hrvatske predstavljali su Alen Šopar, Mladen Ferenčak, Tatjana Martinović i Dario Rajn, dok je ispred SUMA-e Udruge za održivi razvoj sudjelovao Vladimir Miloš.

Cilj radnog sastanka bio je predstaviti principe konzervacijske i regenerativne poljoprivrede te kroz konkretna iskustva poljoprivrednika razgovarati o mogućnostima njihove šire primjene. Posebna pozornost posvećena je izazovima s kojima se poljoprivredna proizvodnja suočava zbog promjena u količini i rasporedu oborina, sve češćih sušnih razdoblja i ekstremnih oborina te potrebe za povećanjem otpornosti poljoprivredne proizvodnje.

Predstavljena su tri praktična primjera primjene konzervacijskih i regenerativnih metoda na poljoprivrednim gospodarstvima, uključujući strip-till i no-till tehnologiju, korištenje pokrovnih usjeva, proizvodnje krumpira u konverzacijskoj tehnologiji te mjerenje stanja tla i usjeva. Prikazana iskustva ukazuju na potencijal ovakvog načina proizvodnje za očuvanje strukture i zdravlja tla, bolje zadržavanje vlage i smanjenje erozije. Razgovaralo se i o ekonomskom aspektu proizvodnje, prije svega mogućnosti smanjenja broja agrotehničkih operacija i potrošnje energenata. Pritom je istaknuto kako cilj regenerativnih praksi nije nužno ostvarivanje većih prinosa u odnosu na konvencionalnu proizvodnju, već postizanje stabilnije proizvodnje, očuvanje proizvodnog potencijala tla i veća otpornost gospodarstava na nepovoljne vremenske uvjete. U nastavku su predstavljene napredne analize tla, izrada karata pH vrijednosti, humusa te makro i mikroelemenata, analiza biljnog tkiva, RTK navigacija, senzori protoka i mapiranje prinosa, a svrha takvih pristupa je omogućiti poljoprivrednicima da odluke o gnojidbi, obradi i drugim ulaganjima donose na temelju konkretnih podataka s vlastitih parcela.

Jedna od mogućnosti o kojoj se razgovaralo je i uspostava demonstracijskih gospodarstava i parcela na području županije. Na njima bi se tijekom više proizvodnih sezona pratili konkretni pokazatelji, rezultati bi bili dostupni drugim poljoprivrednicima, a time bi se omogućilo učenje iz lokalnih primjera i stvarnih proizvodnih uvjeta, umjesto oslanjanja isključivo na iskustva iz drugih područja.

Također je predstavljena i mogućnost pozicioniranja Županije kao pilot-područja za razvoj regenerativne poljoprivrede u razdoblju od 2027. do 2030. godine, uz razvoj demonstracijskih gospodarstava, praćenje mjerljivih rezultata te zajedničko kandidiranje projekata kroz europske i nacionalne izvore financiranja. Poseban potencijal prepoznat je u programima i inicijativama poput Horizon Europe, LIFE, EIP-AGRI i EIT Food, kao i drugim relevantnim izvorima financiranja.

Krajem studenoga ove godine u planu je konferencija o regenerativnoj poljoprivredi koja bi trebala okupiti poljoprivrednike, donositelje odluka, stručnjake, predstavnike znanstvenog i javnog sektora te gospodarske subjekte povezane s poljoprivrednom proizvodnjom. Naglasak konferencije bit će na praktičnim iskustvima i međusektorskoj razmjeni znanja - od iskustava poljoprivrednika koji već primjenjuju regenerativne metode do mogućnosti korištenja novih tehnologija, stručne podrške i dostupnih izvora financiranja.

Na sastanku je dogovoreno daljnje razvijanje inicijative za uspostavu pilot-programa podrške regenerativnoj i konzervacijskoj poljoprivredi, s time da će Županija zajedno s predstavnicima Mreže nastaviti razmatrati modele kojima bi se poljoprivrednicima omogućila podrška za uvođenje, praćenje i popularizaciju ovih praksi. Sudionici sastanka složili su se kako daljnji razvoj ovih pristupa treba temeljiti na suradnji poljoprivrednika, stručnjaka i institucija, mjerenju rezultata te praktičnim primjerima na lokalnim gospodarstvima.

Služba ureda župana